Radni paket 3 (WP3) : Implementacija modela upravljanja rizicima za Zapadni Balkan

Kroz radni paket 3 (WP3) željeli smo dati priliku dionicima za razumijevanje osnovnih koncepata upravljanja rizicima. Danas je upravljanje rizicima važna tema istraživanja jer su rizici uvijek prisutni u proizvodnoj aktivnosti. Složenost proizvodnih aktivnosti (akvakultura, akvarij, ribarstvo, pomorstvo, itd.) i rizik od bijega/prijenosa stranih (NN) vrsta iz područja akvakulture potiču nastanak rizika koji se moraju uzeti u obzir u procesu odlučivanja. Iz tog razloga razvijen je WP3 kako bismo razjasnili osnove upravljanja rizicima kroz kratki novi prijedlog pregleda literature za upravljanje rizicima. O ovom području danas se znatno raspravlja te smo pokušali izraditi najnoviji plan upravljanja NN vrstama za Zapadni Balkan. Dakle, pretpostavka WP3 je pružiti partnerima sa Zapadnog Balkana korisne alate kako bi mogli razumjeti učinke NN vrsta na gospodarstvo, obrazovanje i društvo. Rizici povezani s ovim WP-om su nedostatak dostupnosti i pristupačnosti trenutnih politika i obrazovnih praksi i načela u području procjene rizika od NN vodenih vrsta.

Prva dva dijela WP3 imala su za cilj izvršiti pregled literature o trenutnim spoznajama o modelima upravljanja rizicima u okviru koncepata stranih vrsta, rizika, upravljanja rizikom i metodologije za izvođenje najnovijih modela. Kroz pregled literature se pokazalo da su alati za podršku odlučivanju ključni instrumenti za analizu rizika od NN vrsta jer pomažu u identifikaciji (probiru) i procjeni rizika povezanih s NN vrstama, kao i to da pružaju podršku donositeljima odluka uključenima u njihovo upravljanje. Trenutno se koriste u redovnom poslovanju, društvenim znanostima, medicini, politici, sportu, informacijskim tehnologijama i transportu, a danas predstavljaju glavne gradivne blokove u upravljanju okolišem i znanosti. Prvi korak u procesu analize rizika je probir potencijalno invazivnih NN vrsta, čiji je cilj identificirati vrste koje će vjerojatno biti invazivne (i stoga zahtijevaju sveobuhvatnu procjenu rizika) i za koje je manje vjerojatno da će biti invazivne (i stoga je manje vjerojatno da će zahtijevati detaljnu analizu).

Predložen je pristup dvostrukog koraka za opću provedbu upravljanja rizicima za sve dionike. Ovo predviđa integrativnu upotrebu dvije različite metodologije: kompleta za analizu invazivnosti vodenih vrsta (AS-ISK) za procjenu rizika stranih vrsta i metode maksimalne entropije (MaxEnt) za predviđanje rasprostranjenosti stranih vrsta u Zapadnom Balkanu. Kombinirana i integrirana uporaba obje metodologije testirana je za neke dobro poznate vrste NN među onima prijavljenim na ažuriranim popisima za zemlje Zapadnog Balkana koji su izrađeni kao jedan od ishoda WP2.

Alat AS-ISK v.2.3 korišten je za procjenu rizika invazivnosti nekih stranih akvatičnih vrsta na području istraživanja. Za procjenu su korištene AS-ISK granične vrijednosti za osnovnu procjenu rizika (BRA) i BRA + procjenu klimatskih promjena (CCA) prema Vilizzi i sur. (2021.). Ukupno je odabrano 17 vrsta, iz svake od 3 partnerske zemlje (Albanija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora) i za balkanske Programske zemlje (Hrvatska i Sjeverna Makedonija). Procjena rizika izvršena je za 10 slatkovodnih riba, 2 morske ribe, 2 slatkovodna beskralježnjaka, 2 morska beskralježnjaka i jednu slatkovodnu biljnu vrstu. Neke vrste ocjenjivalo je više od jednog ocjenjivača i/ili za različita područja procjene rizika.

Drugi korišteni alat je metoda maksimalne entropije (MaxEnt), jedan od najčešće korištenih algoritama modela distribucije vrsta (SDM) koji povezuje pojavu vrsta s odgovarajućim varijablama okoliša za procjenu pogodnih staništa za ciljnu vrstu. MaxEnt metoda je korištena za istraživanje potencijalne rasprostranjenosti i prikladnosti staništa nekih vodenih stranih vrsta prisutnih u regiji Zapadnog Balkana. Izabrane vrste su bile iste kao one odabrane za analizu rizika pomoću AS-ISK alata. Radi se o različitim svojtama te uključuju slatkovodne i morske vrste riba i beskralježnjaka, kao i slatkovodne biljne vrste. Maxent je korišten u ovoj studiji za određivanje pogodnih staništa odabranih vrsta prema njihovoj pojavi i povezanim varijablama okoliša. Prije pokretanja modela, podaci o okolišu ponovno su izračunati metodom „interpolacije najbližeg susjeda“ kako bi se dobila najveća moguća prostorna razlučivost.

Kombinacija između MAXENT metode i alata za procjenu rizika kao što je AS-ISK može pomoći kreatorima politike, zaštitnicima prirode i menadžerima da donesu pouzdane i dobro informirane odluke o vjerojatnim mjerama upravljanja u bliskoj budućnosti.

Najšire predloženi pristup u literaturi za proces upravljanja rizikom je pristup u 5 linearnih koraka:

● Identifikacija rizika

● Analiza rizika

● Evaluacija prioriteta za rizik

● Postupanje sa rizikom

● Kontrola i pregled rizika

Dakle, prema ovom pristupu, analiza rezultata WP1, WP2 i WP3 temeljem ovog Modela, predložen je sljedeći način upravljanja rizikom za zemlje Zapadnog Balkana:

● Identifikacija rizika: pregled regulative politike, definicija okoliša i planova upravljanja; razina obrazovanja i praksa u obrazovanju i socioekonomska percepcija NN vrsta (ishod WP1); prikupljanje literaturnih podataka i informacija kroz uključivanje dionika u identifikaciju rizika za sektore akvakulture i ribarstva i rano otkrivanje NN vrsta (rezultat WP2).

● Analiza rizika: kako bi se izvršila stalna analiza utjecaja NNS-a, partneri predlažu provedbu Nacionalne strategije i akcijskog plana za invazivne vrste u odnosu na zakonodavstvo EU-a kako bi se zaustavio gubitak biološke raznolikosti i umanjio utjecaj klimatskih promjena za tri zemlje Zapadnog Balkana (ishod WP1).

● Evaluacija prioriteta za rizik: partneri su testirali kombiniranu uporabu AS-ISK i MaxEnt alata kako bi odredili prioritet rizika (tj. procijenili NN vrste koji mogu najviše negativno utjecati) (rezultat WP3)

● Postupanje sa rizikom: kako bi se poboljšao odgovor partnerstva, implementirani su prilagođeni tečajevi i novi kurikulumi ili ažuriranje postojećih kurikuluma (planirani za WP4 i WP5)

● Kontrola i pregled rizika: predložiti provedbu kontrole uvođenja, puštanja i uspostavljanja novih NN vrsta; predložiti uspostavu granične kontrole i biosigurnosti za tri ciljane zemlje Zapadnog Balkana kao i susjedne balkanske zemlje.

Kao dodatni rezultat, predlažu se linearni koraci “Upravljanja rizikom”.