Radni paket 5 - Izvršni sažetak

Razvoj prilagođenih edukacijskih programa za nezaposlene mlade odrasle osobe

Prema Izvještaju Svjetske banke  iz 2019. godine, zaposlenost na Zapadnom Balkanu bila je veća za mlađe (15-24 godine) i starije (55-64 godine) dobne skupine, ali zanemariva za najproduktivniju dobnu skupinu (25-54 godine). Iz tog razloga, mlade osobe u dobi od 18 do 35 godina definirani su kao glavna ciljna skupina ovog radnog paketa. U istom izvještaju ističe se da mlade punoljetne osobe, pogotovo one s niskim obrazovanjem, imaju problema s pronalaskom zaposlenja.

Akvakultura, trgovina akvarijima i sektori ribarstva (morskog i slatkovodnog) brzo rastu na Zapadnom Balkanu, otvarajući nove mogućnosti zapošljavanja za mlade odrasle osobe u tim zemljama. Osim toga, postoji nedostatak svijesti zaposlenika ovih sektora o riziku koji predstavlja širenje stranih vrsta putem akvakulture, ribarstva, brodarstva i akvarijskih aktivnosti. Stoga su se programi koji su planirani za izvođenje u tri glavne visokoškolske ustanove u partnerskim zemljama (AUT, UNISA, UoM) fokusirale na sljedeće cjeline:

● Pregled uticaja stranih vrsta na usluge ekosistema,

● Identifikaciju glavnih akvatičnih vrsta Zapadnog Balkana s naglaskom na strane vrste koje su već zabilježene,

● Opća načela upravljanja rizikom stranih vrsta (rano otkrivanje, upravljanje, kontrola i procesi iskorjenjivanja) za mlade odrasle osobe koje se žele zaposliti u sektorima ribarstva i akvakulture,

● Uvod u upotrebu alata za procjenu rizika (npr. ASK-ISK) i drugih sličnih alata za podršku procjeni rizika za strane vrste,

● Predstavljanje modela upravljanja rizikom razvijenog u WP3,

● Znanje o glavnim putevima ulaska/bijega/širenja stranih vrsta s glavnim naglaskom na one koje postoje na Zapadnom Balkanu,

● Uspostavljanje pristupa upravljanju u akvakulturi i ribarstvu za mlade odrasle osobe,

● Glavne socioekonomske efekte (ekonomske štete na ribarsku industriju, negativni uticaji na zdravlje ljudi, a time i turizam) stranih vrsta,

● Glavna pitanja o opasnostima od stranih vrsta u industriji akvakulture i sektoru turizma.

Razvijanje prilagođenih materijala za edukacijske programe

Materijale za programe razvili su i pripremili iSea, MSKU i UNIPA te su podijeljeni u tri cjeline kako slijedi:

Jedinica 1: Konceptualni okvir (iSea)

● Ključevi za brzu identifikaciju akvatičnih vrsta s naglaskom na strane vrste,

● Pregled uticaja stranih akvatičnih vrsta na ekosistem i ekosistemske usluge,

● Glavni putevi ulaska/bijega/širenja za strane akvatične vrste.

Jedinica 2: Opća načela upravljanja rizikom (UNIPA)

● Pregled općih načela upravljanja rizikom stranih akvatičnih vrsta (procesi ranog otkrivanja, kontrole i iskorjenjivanja) s glavnim naglaskom na one koji se primjenjuju na sektore ribarstva i akvakulture,

● Socioekonomski efekti stranih akvatičnih vrsta,

● Glavne opasnosti koje strane akvatične vrste predstavljaju za akvakulturu i ribarsku industriju.

Jedinica 3: Model RiskMan i zanimanje “Risk Manager” (MSKU)

● Pregled glavnih alata za podršku procjeni rizika za strane akvatične vrste,

● Holistički pristupi upravljanju primijenjeni na akvakulturu i ribarsku industriju,

● Uvod u model upravljanja rizicima razvijen za Zapadni Balkan,

● Novi profil zanimanja: “Risk Manager”.

Edukacija trenera u partnerskim zemljama na engleskom jeziku

Predstavnici iSea, MSKU i UNIPA održali su obuku trenera za akademsko osoblje AUT, UNISA i UoM.

Edukacije su trajale 16 sati (2 dana) u junu 2022. godine u Kotoru. Tokom edukacije trenera učesnici su aktivno sudjelovali, a bilo je i prijedloga kako edukacijske programe učiniti primjerenijim odraslim nezaposlenim mladim osobama.

Završetak novih edukacijskih programa nakon obuke

Tokom obuke trenera, educirano osoblje predložilo je da se programi učine prikladnijim za nezaposlene mlade odrasle osobe koje nemaju iskustva s definicijama kao što su „Strana vrsta“, „Upravitelj rizikom“, „Društveno-ekonomski efekti“, itd.

Stoga su iSea, MSKU i UNIPA revidirali edukacijske materijale kako bi bili razumljiviji nespecijaliziranim i neiskusnim polaznicima.

Aktivnosti edukacije u partnerskim zemljama

Edukacijski programi za mlade u Albaniji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini održani su uživo na lokalnim jezicima. Primijenjena su četiri metodološka pristupa u četiri koraka:

1) Planiranje: AUT, UNISA i UoM identificirali su ciljne skupine korištenjem službi za diplomirane studente i nacionalnih ureda za zapošljavanje;

2) Provedba edukacijskih programa;

3) Aktivnosti obuke: osposobljeni treneri u partnerskim zemljama u ukupnom trajanju od 40 sati (AUT, UoM i UNISA) tokom pet dana održali su obuku. Obuka je provedena tokom jula 2022. u Albaniji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i ukupno je učestvovalo 55 nezaposlenih mladih punoljetnih osoba;

3) Revizija: Kako bi se proučio uticaj prilagođenih programa na učesnike, pripremljena je anketa prije i poslije za učesnike koje su trebali popuniti. Ankete su se temeljile na Likertovoj ljestvici kako bi se ispitala prikladnost prilagođenih programa.

Ankete su sadržavale sljedeće rečenice na koje su učesnici trebali odgovoriti sa „u potpunosti se slažem“, „slažem se“, „ne slažem se“, ili „u potpunosti se ne slažem“:

- „Strana vrsta (NNS) je vrsta koja je nastala negdje drugdje, a u područje gdje sada živi je unesena,

- NNS je vrsta biljke ili životinje koja nadmašuje druge vrste, uzrokujući štetu ekosistemu,

- NNS može imati negativan uticaj na biodiverzitet,

- NNS može imati negativne uticaje na životnu sredinu,

- NNS može imati negativan uticaj na ekonomiju,

- NNS može imati negativan uticaj na zdravlje ljudi,

- Plavi rak je NNS u našoj zemlji,

- Svjestan sam različitih vektora širenja NNS,

- Imam znanje o alatima za podršku procjeni rizika kao što su ENSARS ili AS-ISK,

- Imam saznanja o „modelu upravljanja rizikom“ koji je predložen za upravljanje NNS u zemljama Zapadnog Balkana,

- Imam saznanja o poziciji „Upravitelja rizika“/“Risk Manager“.

Iz analize anketa prije i poslije održanih edukacijskih programa vidljivo je da su programi bili uspješni u edukaciji o opštim informacijama o NNS, njihovom uticaju i vektorima širenja. Rijetke “negativne” povratne informacije koje su dali učesnici odnose se na praktičnu upotrebu alata za procjenu rizika. Ovo naglašava važnost integracije teorijske nastave s praktičnim, posebno u predmetima unutar Jedinice 3.

Izrada prijedloga za stvaranje novog zanimanja “Risk Manager”

Profesionalno zanimanje “Risk Manager” predlaže se kao nova prilika za zaposljenje, posebno za nezaposlene mlade odrasle osobe.  Konzorcij RiskMan izradio je nacrt prijedloga kako slijedi:

1. Cjelina I: Uvod. Generalan opis zanimanja “Risk Manager” i zahtjevi tog zanimanja.
2. Cjelina II: Konceptualni okvir zanimanja „Risk Manager“. Opis edukacijskog programa.
3. Cjelina III: Faza certifikacije i akreditacije. Opis mogućih načina certifikacije i akreditacije tečajeva.
4. Cjellina IV: Faza održivosti i širenja. Opis mogućih strategija privlačenja nezaposlenih mladih odraslih osoba za sudjelovanje u programu osposobljavanja kao i opis razvoja plana održivosti i širenja.