WP3 : Implementacija modela upravljanja rizikom za zapadni Balkan

U okviru radnog paketa 3 (WP3), željeli smo dati priliku zainteresiranim stranama da razumiju osnovne koncepte upravljanja rizicima. Danas je upravljanje rizicima važna tema istraživanja jer su rizici uvijek prisutni u proizvodnoj aktivnosti. Složenost proizvodnih i industrijskih aktivnosti (akvakultura, akvarij, ribarstvo, pomorstvo, itd.) i rizik od bijega/prenošenja stranih (NN) vrsta iz područja akvakulturne proizvodnje potiču nastanak rizika koji se moraju uzeti u obzir u procesu odlučivanja. Iz tog razloga smo razvili ovaj WP kako bismo razjasnili osnove upravljanja rizicima kroz kratki novi prijedlog pregleda literature za upravljanje rizikom. Naš pokretač bila je činjenica da se o ovoj oblasti danas najviše raspravlja te smo pokušali razviti najnoviji plan upravljanja NN vrstama za zapadni Balkan. Dakle, pretpostavka WP3 bila je pružiti korisne alate partnerima sa zapadnog Balkana kako bi mogli shvatiti efekte NN vrsta na ekonomiju, obrazovanje i društvo. Rizici povezani sa ovim WP-om su nedostupnost i nepristupačnost aktuelnih javnih politika te obrazovnih praksi i principa u oblasti procjene rizika od NN vodenih vrsta.

Prva dva dijela WP3 imala su za cilj pregled literature o trenutnim saznanjima o modelima upravljanja rizicima u okviru koncepata stranih vrsta, rizika, upravljanja rizikom i metodologije za izvođenje ovih vrsta modela. Pregled literature je ukazao da su alati za podršku odlučivanju ključni instrumenti za analizu rizika od NN vrsta jer pomažu u identifikaciji (odabiru) i procjeni rizika povezanih s NN vrstama, kao i pružanju podrške donosiocima odluka uključenim u njihovo upravljanje. Trenutno se koriste u biznisu, društvenim naukama, medicini, politici, igrama i sportu, informacionim tehnologijama i transportu, te danas čine glavne gradivne blokove u upravljanju životnom sredinom i nauci. Prvi korak u procesu analize rizika je odabir potencijalno invazivnih NN vrsta, čiji je cilj da se identifikuju vrste koje će vjerovatno biti invazivne (i stoga zahtijevaju sveobuhvatnu procjenu rizika) i za koje je manje vjerovatno da će biti invazivne (i stoga su manje je vjerovatno da će zahtijevati detaljnu analizu).

Predložen je dvostepeni pristup za opću implementaciju upravljanja rizicima za sve zainteresovane strane. Ovo predviđa integrativnu upotrebu dvije različite metodologije: kompleta za provjeru invazivnosti vodenih vrsta (AS-ISK) za procjenu rizika od invazivnosti stranih vrsta i metode maksimalne entropije (MaxEnt) za predviđanje rasprostranjenosti stranih vrsta na zapadnom Balkanu. Kombinovana i integrirana upotreba obje metodologije testirana je za neke dobro poznate NN vrste među onima prijavljenim na ažuriranim listama za zemlje zapadnog Balkana koje su izrađene kao jedan od ishoda WP2.

AS-ISK v.2.3 alat je korišten za procjenu rizika od invazivnosti nekih vodenih stranih vrsta na području istraživanja. Za procjenu su primjenjene AS-ISK granične vrijednosti za osnovnu procjenu rizika (BRA) i BRA + procjenu klimatskih promjena (CCA) prema Vilizzi i saradnicima (2021). Odabrano je ukupno 17 vrsta, iz svake od tri partnerske zemlje (Albanija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora) i za balkanske Programske zemlje (Hrvatska i Sjeverna Makedonija). Izvršena je procjena rizika za 10 slatkovodnih riba, dvije morske ribe, dva slatkovodna beskičmenjaka, dva morska beskičmenjaka i jednu slatkovodnu biljnu vrstu. Neke vrste su ocjenjene od strane više od jednog ocjenjivača i/ili za različite oblasti procjene rizika.

Drugi korišteni alat je bio metoda maksimalne entropije (MaxEnt), jedan od najčešće korištenih algoritama modela distribucije vrsta (SDM) koji povezuje pojavu vrsta s odgovarajućim varijablama okoliša za procjenu pogodnih staništa za ciljnu vrstu. MaxEnt metoda je korištena za istraživanje potencijalne rasprostranjenosti i prikladnosti staništa nekih vodenih stranih vrsta prisutnih u regionu zapadnog Balkana. Analizirane vrste su bile iste kao one odabrane za analizu rizika pomoću AS-ISK alata i pripadaju različitim taksonima, uključujući slatkovodne i morske ribe i vrste beskičmenjaka, kao i slatkovodne biljne vrste. Maxent je korišten u ovoj studiji za određivanje pogodnih staništa odabranih vrsta prema njihovoj pojavi i povezanim varijablama životne sredine. Prije pokretanja modela, podaci o okolišu su ponovo izračunati korištenjem metode „interpolacije najbližeg susjeda“ kako bi se dobila najveća moguća prostorna rezolucija.

Kombinacija MaxEnt metode i alata za procjenu rizika kao što je AS-ISK može pomoći kreatorima politike, konzervatorima i menadžerima da donesu pouzdane i dobro informisane odluke o mogućim mjerama upravljanja u bliskoj budućnosti.

Najšire predloženi pristup u literaturi za proces upravljanja rizikom je pristup u pet linearnih koraka:

• Identifikacija rizika
• Analiza rizika
• Evaluacija prioriteta za rizik
• Postupanje sa rizikom
• Kontrola i pregled rizika.

Dakle, prema ovom pristupu, i integrirajući u Model rezultate WP1, WP2 i WP3, predložen je sljedeći model upravljanja rizikom za zemlje zapadnog Balkana:

• Identifikacija rizika: pregled regulative javne politike, definicija životne sredine i planova upravljanja; nivo obrazovanja i praksa u obrazovanju i socioekonomska percepcija NN vrsta (ishod WP1); prikupljanje literaturnih podataka i informacija kroz uključivanje zainteresovanih strana u identifikaciju rizika za sektore akvakulture i ribarstva i rano otkrivanje NN vrsta (rezultat WP2).
• Analiza rizika: u cilju kontinuirane analize uticaja NN vrsta, partneri predlažu implementaciju Nacionalne strategije i akcionog plana za invazivne vrste usklađene sa zakonodavstvom EU radi zaustavljanja gubitka biodiverziteta i borbe protiv klimatskih promjena za tri ciljne (partnerske) zemlje zapadnog Balkana (rezultat WP1).
• Evaluacija prioriteta za rizik: partneri su testirali kombiniranu upotrebu AS-ISK i MaxEnt alata za određivanje prioriteta rizika (tj. procijenili NN vrste s najvećim negativnim uticajem, itd.) (rezultat WP3).
• Postupanje s rizikom: radi unapređenja odgovora partnerstva, implementirani su prilagođeni kursevi i novi nastavni plan i program ili ažurirani postojeći (planirano u WP4 i WP5).
• Kontrola i pregled rizika: predlaganje sprovođenja kontrole nad uvođenjem, puštanjem i uspostavljanjem novih NN vrsta; predlaganje uspostave granične kontrole i biosigurnosti za tri ciljne zemlje zapadnog Balkana i susjedne balkanske zemlje.

Kao dodatni rezultat, predlaže se uvođenje nove profesionalne kvalifikacije/zaposlenja - „Upravitelj rizika“.