Radni paket 3 (WP3) : Implementacija modela upravljanja rizicima za Zapadni Balkan

Kroz radni paket 3 (WP3) željeli smo da damo priliku zainteresovanim stranama za da razumiju osnovne koncepte upravljanja rizicima. Danas je upravljanje rizicima važna tema istraživanja jer su rizici uvijek prisutni u proizvodnoj aktivnosti. Složenost proizvodnih aktivnosti (akvakultura, akvarijum, ribarstvo, pomorstvo, itd.) i rizik od bijega/prijenosa stranih (NN) vrsta iz područja akvakulture podstiču nastanak rizika koji se moraju uzeti u obzir u procesu odlučivanja. Iz tog razloga razvijen je WP3 kako bismo razjasnili osnove upravljanja rizicima kroz kratki novi prijedlog pregleda literature za upravljanje rizicima. O ovoj oblasti danas se znatno raspravlja te smo pokušali razviti najnoviji plan upravljanja NN vrstama za Zapadni Balkan. Dakle, pretpostavka WP3  bila je pružiti partnerima sa Zapadnog Balkana korisne alate kako bi mogli da razumiju uticaj NN vrsta na privredu, obrazovanje i društvo. Rizici povezani s ovim WP-om su nedostupnost i nepristupačnost trenutnih politika, obrazovnih praksi i načela u području procjene rizika od NN vodenih vrsta.

Prva dva dijela WP3 imala su za cilj da se izvrši pregled literature o trenutnim saznanjima o modelima upravljanja rizicima u okviru koncepata stranih vrsta, rizika, upravljanja rizikom i metodologije za izvođenje najnovijih modela. Kroz pregled literature se pokazalo da su alati za podršku odlučivanju ključni instrumenti za analizu rizika od NN vrsta jer pomažu u identifikaciji (odabiru) i procjeni rizika povezanih s NN vrstama, kao i to da pružaju podršku donosiocima odluka uključenim u njihovo upravljanje. Trenutno se koriste u redovnom poslovanju, društvenim naukama, medicini, politici, sportu, informacionim tehnologijama i transportu, a danas predstavljaju glavne gradivne blokove u upravljanu životnom sredinom i nauci. Prvi korak u procesu analize rizika je odabir potencijalno invazivnih NN vrsta, čiji je cilj identifikovati vrste koje će vjerovatno biti invazivne (i stoga zahtjevaju sveobuhvatnu procjenu rizika) i one za koje je manje vjerovatno da će biti invazivne (i stoga je manje vjerovatno da će zahtijevati detaljnu analizu).

Predložen je pristup dvostrukog koraka za opšte sprovođenje upravljanja rizicima za sve zainteresovane strane. Ovo predviđa integralnu upotrebu dvije različite metodologije: kompleta za analizu invazivnosti vodenih vrsta (AS-ISK) za procjenu rizika stranih vrsta i metode maksimalne entropije (MaxEnt) za predviđanje rasprostranjenosti stranih vrsta na Zapadnom Balkanu. Kombinovana i integrisana upotreba obje metodologije testirana je za neke dobro poznate NN vrste među onima prijavljenim na ažuriranim popisima za zemlje Zapadnog Balkana koji su izrađeni kao jedan od ishoda WP2.

Alat AS-ISK v.2.3 je korišten za procjenu rizika invazivnosti nekih stranih akvatičnih vrsta na području istraživanja. Za procjenu su korištene AS-ISK granične vrijednosti za osnovnu procjenu rizika (BRA) i BRA + procjenu klimatskih promjena (CCA) prema Vilizzi et al. (2021.). Ukupno je odabrano 17 vrsta, iz svake od 3 partnerske zemlje (Albanija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora) i za balkanske Programske zemlje (Hrvatska i Sjeverna Makedonija). Procjena rizika izvršena je za 10 slatkovodnih riba, 2 morske ribe, 2 slatkovodna beskičmenjaka, 2 morska beskičmenjaka i jednu slatkovodnu biljnu vrstu. Neke vrste ocjenjivalo je više od jednog ocjenjivača i/ili za različita područja procjene rizika.

Drugi korišteni alat je metoda maksimalne entropije (MaxEnt), jedan od najčešće korištenih algoritama modela distribucije vrsta (SDM) koji povezuje pojavu vrsta s odgovarajućim varijablama sredine za procjenu pogodnih staništa za ciljnu vrstu. MaxEnt metoda je korištena za istraživanje potencijalne rasprostranjenosti i prikladnosti staništa nekih vodenih stranih vrsta prisutnih u regionu Zapadnog Balkana. Analizirane vrste su bile iste kao one odabrane za analizu rizika pomoću AS-ISK alata, i pripadaju različitim taksonima, uključujući slatkovodne i morske ribe i vrste beskičmenjaka, kao i slatkovodne biljne vrste. Maxent je korišten u ovoj studiji za određivanje pogodnih staništa odabranih vrsta prema njihovoj pojavi i povezanim varijablama životne sredine. Prije pokretanja modela, podaci o životnoj sredini ponovno su izračunati metodom „interpolacije najbližeg susjeda“ kako bi se dobila najveća moguća prostorna rezolucija.

Kombinacija između MAXENT metode i alata za procjenu rizika kao što je AS-ISK može pomoći kreatorima politike, konzervatorima i menadžerima da donesu pouzdane i dobro informisane odluke o vjerovatnim mjerama upravljanja u bliskoj budućnosti.

Najšire predloženi pristup u literaturi za proces upravljanja rizikom je pristup u 5 linearnih koraka:

● Identifikacija rizika

● Analiza rizika

● Evaluacija prioriteta za rizik

● Postupanje sa rizikom

● Kontrola i pregled rizika

Dakle, prema ovom pristupu, integrišući u ovaj model rezultate WP1, WP2 i WP3, predložen je sljedeći način upravljanja rizikom za zemlje Zapadnog Balkana:

● Identifikacija rizika: pregled regulative politike, definicija životne sredine i planova upravljanja; nivo obrazovanja i praksa u obrazovanju i socioekonomska percepcija NN vrsta (ishod WP1); prikupljanje literaturnih podataka i informacija kroz uključivanje zainteresovanih strana u identifikaciju rizika za sektore akvakulture i ribarstva i rano otkrivanje NN vrsta (rezultat WP2).

● Analiza rizika: kako bi se izvršila kontinuirana analiza uticaja NN vrsta, partneri predlažu sprovođenje Nacionalne strategije i akcionog plana za invazivne vrste usklađene sa zakonodavstvom EU-a kako bi se zaustavio gubitak biodiverziteta i borbe protiv klimatskih promjena za tri  partnerske zemlje Zapadnog Balkana (ishod WP1).

● Evaluacija prioriteta za rizik: partneri su testirali kombinovanu upotrebu AS-ISK i MaxEnt alata radi određivanja prioriteta rizika (tj. procijenili NN vrste koji mogu imati najveći negativni uticaj) (rezultat WP3)

● Postupanje sa rizikom: kako bi se poboljšao odgovor partnerstva, implementirani su prilagođeni kursevi i novi nastavni plan i program ili ažurirani postojeći (planirani u WP4 i WP5)

● Kontrola i pregled rizika: predlaganje sprovođenja kontrole uvođenja, puštanja i uspostavljanja novih NN vrsta; predlaganje uspostavljanja granične kontrole i biosigurnosti za tri ciljne zemlje Zapadnog Balkana kao i susjedne balkanske zemlje.

Kao dodatni rezultat, predlaže se uvođenje nove profesionalne kvalifikacije/zaposlenja - „Upravitelj rizika“.